Objavljena je najopsežnija svjetska karta područja koja su u riziku od potresa 223

Svaka treća osoba u svijetu je izložena potresima. Taj se broj u posljednjih 40 godina gotovo udvostručio. U prosjeku potresi uzrokuju oko 40 milijardi američkih dolara izravnih ekonomskih gubitaka svake godine, zbog uništenja proizvodne i ometanja prometa. Zato je sada znanje o seizmičkoj aktivnosti veći prioritet nego ranije.

Ovog je tjedna jedno od najvećih osiguravajućih društava iz SAD-a, FM Global, objavilo najopsežniju svjetsku kartu područja rizičnih za potres.

To je mrežni alat koji prikazuje kartu koju je moguće mijenjati u rezoluciji od jednog kvadratnog kilometra ili manje. Na njoj su korišteni podaci i modeli seizmičkih opasnosti koje su izradili javno-privatna zaklada Global Earthquake Model Foundation, kineska uprava za potrese i američka geološka služba.

Karta prikazuje zone označene bojom na temelju razdoblja kretanja tla koje je prouzročilo oštećenja. Svakih 50 godina, svakih 100, 250 i 500, te više od 500 godina.

Podaci o tlu i građevinama

Za razliku od standardnih karata zemljotresa koje prikazuju samo očekivana podrhtavanja tla tijekom seizmičkog događaja, ova karta uključuje podatke o tlu i strukturna svojstva zgrada kako bi se prikazala vjerojatnost da će potres oštetiti te građevine.

Svojstva tla igraju važnu ulogu u ishodu potresa. Kako seizmološki valovi putuju kroz zemlju, kreću se brže kroz tvrde stijene nego kroz meko tlo. Kada ti valovi prijeđu iz tvrde u meku zemlju, povećava im se amplituda, a veći val uzrokuje jače podrhtavanje tla. Zrnati i vodom zasićeni sedimentni slojevi u podzemlju također mogu dovesti do ukapljivanja tla tijekom potresa, a pritom je tlo obično kruto i ponaša se poput tekućine, što uzrokuje urušavanje zgrada.

Ova karta u obzir uzima i krhkost građevina, posebno zgrada, kako bi se definirale rizične zone. Seizmolozi često ističu da nije potres taj koji ubija ljude, već su to urušene zgrade. Ako su zgrade projektirane prema modernim seizmološkim pravilima, s ojačanim konstrukcijama, onda je rizik vrlo nizak čak i ako dođe do jakog potresa. S druge pak strane, čak i potres male snage može prouzročiti mnogo žrtava ako se uruše, primjerice, cigleni zidovi u starim zgradama.

1000 jačih potresa godišnje

Svake godine oko 1000 snažnih potresa, magnitude 5,5 ili više, pogode Zemlju. Velika većina njih događa se na mjestima gdje se susreću tektonske ploče ili gdje se segmenti Zemljine kore pomiču bočno jedan uz drugog. Malo se potresa događa duž rasjeda u stabilnoj unutrašnjosti ploča.

Prema ovoj karti, neke su regije svijeta visokog rizika, poput američkih saveznih država Kalifornije, Idaha, Nevade, Novog Meksika i Utah. Tamo su mogući potresi i jači od 7 stupnjeva po Richteru, a takvi su potresi dovoljno snažni da prouzroče razorne posljedice.

Regije poput Novog Zelanda, Kine, Meksika i Latinske Amerike u riziku su zbog toga što se najaktivniji vulkani nalaze na području gdje se susreću ploče ili blizu tog područja.

Što se tiče Europe i Bliskog Istoka, kako se afrička ploča kreće prema sjeveru, ona se sudara s europskom i azijskom pločom i tako tvori složene rasjede i pomiče mikroploče oko Sredozemnog i Crvenog mora.

Kada je riječ o Indiji, indijska ploča se kreće prema sjeveru i sudara se s azijskom pločom formirajući pritom Himalaju. Proces izgradnje planina generira puno potresa i potisnih rasjeda, a područja nižeg rizika su američke savezne države Oregon i Washington te područje seizmičke zone New Madrid. U riziku su i Tajland, Malezija, Singapur i Australija, koje graniče s takozvanim Vatrenim prstenom.

Rizična je regija Ottawa-Montrea u Kanadi, gdje u rijetkim slučajevima tektonski stres može ponovno aktivirati pronađene fosilne rasjede.

Via Jutarnji.hr